|
Vesti
- Tokom juna i jula meseca 2002.godine, istraživanjima u porti crkve sv.
Prokopija u Prokuplju, otkrivene su rimske terme. ef
ovog projekta je Marko Popović, a terenskim radovima rukovodila je Julka Kuzmanović-Cvetković.
- U periodu od 20. jula do 7. avgusta ove godine, Zavod za
zatitu spomenika kulture Valjevo izvrio je arheoloka
istraivanja lokaliteta Crkvina
u selu Rovni. Iskopavanjima su otkriveni kameni temelji antièke
pravougaone zgrade dimenzija 12 x 24 m, sa tremom i manjim unutranjim
dvoritem.
- Dana 8. jula 2002. nastavljena su sistematska istraivanja dvorskog
memorijalnog kompleksa na lokalitetu Vrelo - arkamen,
25 km zapadno od Negotina. U okviru ovogodinjih istraivanja zapoèeto
je iskopavanje jedne graðevine koja se nalazi oko 300 m severno od utvrðenja.
Do sada dobijeni rezulati ukazuju da se najverovatnije radi o monumentaloj
itnici - Horreumu.
- U četvrtak 04. aprila 2002. godine, preminuo je prof. dr Milutin Garašanin,
jedan od najznačajnijih srpskih arheologa XX veka. Redovni član SANU,
član istorijske komisije UNESCO, Milutin Garašanin zadužio je arheologiju
nizom novih pojmova, kultura, procesa i pojava koje je uveo u domaću i svetsku
arheološku nauku.
- Radivoje Arsić, član uredništva ANARHEOLOGIE, zaposlio se u Zavodu
za zaštitu spomenika kulture u Valjevu.
- Web prezentacija Beogradske mumije
obogaćena je sa još dva rada o ovom, sigurno najznačajnijem eksponatu
staroegipatske civilizacije u Srbiji. Pored veoma stručnog članka o DNK analizi
mumije, posebno preporučujemo tekst o putovanju po Orijentu Pavla Riđičkog,
donatora Beogradske mumije.
- U nedelju 20. maja 2001. godine, napustila nas je Aleksandrina Cermanović-Kuzmanović,
profesor arheologije na Filozofskom fakultetu. Plod njenog, skoro poluvekovnog
rada na klasičnoj arheologiji Jugoslavije jeste niz značajnih arheoloških
lokaliteta, poput antičke Duklje, Komina, Kolovrata, Tekije... Sa Dragoslavom
Srejovićem iznedrila je Rečnik grčke i rimske mitologije, kao i Rečnik
mitova drevne Evrope, dve monumentalne knjige na temu antičke i staroevropske
mitologije. Prof. Aleksandrina Cermanović-Kuzmanović svoj poslednji
rad objavila je baš u časopisu ANARHEOLOGIA. Na žalost, profesorka
nije doživela da ugleda VESTIGATIO
VETUSTATIS, zbornik radova posvećen njoj u čast, kao osobi koja je
zajedno sa ostalim velikanima arheologije ostavila neizbrisiv trag u srpskim
TRAGANJIMA U DREVNOSTI.
|